Laʻau

Haworthia le fale e tausia le toe gaosia o le toe gaosia

O Haworthia o se sui o le fale o Asphodelidae, lea o se vaega o le aiga Xanthorrhoeae. E ola aʻe i steppes ma itumalo toafa i le itu i saute ma saute sisifo o le konetineta o Aferika, i tulaga masani e sili atu ma le 70 ituaiga.

O nei laau laʻau vaivai e faigofie ona faʻafeiloaʻi i tulaga vevela i luga o latou lauʻeleʻele, e oʻo lava i luga o fanua sili ona vaivai ma le eleele, e faʻapupulaina pea le tele o susu ma meaʻai i totonu o la latou laʻau. I le vailaau o le eleele, o le haworthia ua tupu faʻatasi e pei o se fale ile fale.

Haworthia ituaiga o ata ma igoa

Haworthia tafe - foliga sili ona lauiloa "fale". E i ai se laʻau laititi, e pei o le aloe) 5-10 cm le umi, o le pito i lalo o le laʻau e tumu i le tele o mea malamalama o loʻo i ai le faʻamalosi. E le sili atu i le 15 cm le lautele o le pepa pepa.

O isi ituaiga o haworthia, e ola aʻe i le fale, e mafai ona matua ese mai le afifiina o le mea muamua e tilotilo atu e te le talitonu e tutusa i latou. Le sili ona lauiloa i latou:

Haworthia Cooper - laʻititi (na o le 2.5 cm le umi), ma lau lanu lanumeamata lanu meamata.

Haworthia pele - e oʻo atu i le 8 cm le uumi, o laʻau i itu uma e ufiufi i paʻepaʻe paʻepaʻe.

Scaphoid haworthia - taʻuina e tusa ai ma otootoga o le lanu laumolemole o le lanu-lanumeamata, ma le laina roetette o le 8-10 cm, ei ai le fesuiaiga (eseese), lea e sili ona taua i le fuaina o fua.

Hawoltia limonifolia - o se foliga teuteu, e foliga tutusa ma se fetu foliga tutusa, ma se lautele lautele o le laulaau ma se vaitusi laititi, o laulaau taitasi e valiina i le lanumeamata lanumoana, ma o fasi auro ua faatumulia atoa lona umi.

Haworthia retusa (faʻanoanoa) - faʻatasi ai ma lauusiusi 3-pito i luga o le pito i luga, pe mama vevela, poʻo se lanu mūmū poʻo le lanu enaena, e oʻo atu i le 5 cm le umi, ufiufi ma faamalama manino ma le sasao.

Haworthia pele - o laʻau lanu meamata o loʻo ufiufi i le faasolosolo lelei o le tuputupu aʻe papaʻe.

Tremcated haworthia - maualalo (2 cm le maualuga, 10 i le lautele), e faigofie ona iloa i fasi pepa laugatasi ma se koluse, ae o pito o pepa e foliga mai o le a vavae ese (leʻoti).

Haworthia Reinwardt - i se isi itu, o se vaaiga maualuga - e oo atu i le 20 cm le umi, faatasi ai ma se eseesega iloga mai isi mea uma, na faaalia i le mea moni e faapea o le tafatolu, o le laititi o le laʻau i totonu o pito i tua ma le paepae papaʻe e tupu mai i le fana.

Haworthia lapoʻa tele

E sili ona teuteu, laititi lanu lauusiusi lanu meamata e oʻo i le 5-10 cm le umi mai le pito i lalo o loʻo i ai ni paʻepaʻe paʻepaʻe paʻepaʻe e fausia ai ni paʻu.

Haworthia Marginata - faʻapipiʻiina i lau lanu lanu enaena, e peiseai e lafo mai i le palasitika.

Haworthia tusia - pei o se taʻavale, e ui i lea, o paʻu paʻepaʻe paʻu o lau laʻau e suia i lanu papaʻe ma lanu meamata.

Haworthia na manumalo - tutusa ma le paʻu, ma o ona laʻau e vaapiapi, faʻaloloa, lima umi, ma o tuputupu aʻe e laʻititi ma e tele, aemaise i le pito i lalo.

Faʻamamaina o taavale - e iai le 2.5 cm lau, felafolafoaʻi i lalo, faʻatapulaʻaina, lanumeamata lanumeamata, faʻatalanoa ma laʻititi laiti.

Mosaic haworthia (siaki) - faatasi ai ma le pupuu puupuu, mafiafia, punou i fafo, faatasi ai ma lanu felafolafoai o laulaau, taamilo i ave o le la ma se lanu uliuli lanumoana-lanumeamata.

Haworthia dwarf (pygmy) - o se laʻau matamata matagofie i le pito i luga, o se mea leaga, lea e tutusa ai ma le laulau a le pusi.

Haworthia Maugani - o le a sili ona le masani ai i Haworthia uma, faʻatasi ai ma se faʻavae e faia i paʻu uila, i ona pito o loʻo manino (ma o nisi taimi ma se ata) faamalama.

Haworthia tausia fale

E le faigata le siakiina o se tagata lelei i le fale, talu ai o le mea e pei o soʻo uma, e le lelei. I le natura, e fiafia o ia e ola i nofoaga e malupuipuia mai le susulu o le la, ma, o le mea lea, i totonu o le fale e tatau ai ona maua ni nai malu mo ia - o se fata i le ogatotonu o le potu, o ona faamalama e faasaga i saute, e talafeagai.

Faatasi ai ma le leai atoatoa o le paolo i totonu o le potu, e sili atu le paolo o pupuni, i le taimi lava e tasi e le mafai ai ona fatuina ni tulaga e le lava le malamalama, aua o le a aafia ai lau laʻau teuteu.

Echeveria o se laau totoa lea e faigofie ona tupu pe a alu i le fale, o le laau e fai i le aiga o Crassulaceae ma e tele ituaiga o ituaiga ma ituaiga. E mafai ona e maua fautuaga mo le tuputupu ae ma le tausiga i lenei tusiga.

Faʻasaina o Haworthia

Faʻasagaina o le laau e tatau ona faʻalelei. E le tatau ona faʻatagaina le maualalo o le eleele - pe'ā maeʻa maeʻaeʻa le eleele, e faʻafefe tasi ile 5-10 aso. A uma le suāvai, faʻafefe le vai mai le fagu.

Mo lenei faiga, e manaʻomia le vai, talu ai o masima e faʻaogaina le tap e mafai ona faʻaumatia le aʻa. O se mea e manaʻomia mo vaiinu uma o le aloese mai le maua o le vai i luga o le laʻau ma i le totonugalemu o le pusa.

Haworthia eleele

O vaega nei i tutusa tutusa o loʻo faʻaaogaina i luga o le palapala eleele i lalo o Haworthia: omea-turf, leafy earth and sand. Ma i totonu o le faleoloa e mafai ona e faʻatau se mea e fai i le mea e fai ma mea e gaosi.

O le ipu e tatau ona tuʻuina atu i alavai. Faʻaopopo, i le faʻaopoopoga i le alavai, piliki paʻu i se mea pala, e toetoe lava a galo ia te oe mea e faʻamafanafana ai mo le taumalulu o le taumalulu - o le a iai le 2 vai vai mo le 30 aso.

Haworthia e totoina

O laau matutua e fautuaina e toe totoina i le 2 tausaga, i le tautotogo, ae i le tulaga o le tuputupu ae o talavou, e manaomia le auai i le faiga - ia faia i tausaga uma. A amata ona faalautele aʻa, e tatau ona faateleina le fagu.

Talu ai ona o aʻa i luga o le fogaeleele, e fautuaina e filifili se ipu maualalo, lautele. E tatau ona maitauina o le a sili atu ona faigofie mo se atinaʻe ona atiina ae pe a fai e aʻafia ona aʻa, o le mea lea, o se ipu e sili atu le lapoa e le talafeagai iinei. A e totoina, e te le manaʻomia faʻalautele aʻa!

Fertilizer mo haworthia

Fertilizers mo haworthia e faʻaaogaina i masina taitasi i le tautotogo-taumafanafana. Ina ia faia lenei mea, ia faʻaaoga se faʻafofo faapitoa mo le cacti poʻo le teuteuina o laau toto.

Pe a faʻatumu le palapala i le mineral tuufaatasia, e mafai e laʻau ona suia lanu.

Haworthia teuteuina

I totonu o se potu, e seasea lava ona fuga mai Haworthia. I le faaiuga o le tautotogo, o tagata matutua e maua mai i luga o le toto mea e le o iloagofie e le teuteuga, e ui, mo se faʻataʻitaʻiga, o le fugalaau o le halogia scaphoid e matagofie tele. Ae ui i lea, e fautuaina e le au atamamai le totoina o fugalaau i le taimi lava e aliali mai ai, ina ia aua nei galo le malosi o le laau.

E le gata i lea, o nisi ituaiga o meaola e mate vave pe a uma ona tupu. O le mea e malie ai, o le sili atu le lelei o le tausiga o le haworthia, o le tele foi ina fuga, ma afai ua oʻo mai sea taimi, e tatau ona e faʻatali e faʻamaeʻa, ma vaʻavaʻavaʻaina le vavae mai le laau.

E mafai foi ona e suʻeina le fugalaau ina ia fatuina fatu, lea i le lumanai o le a aoga mo le totoina, ae peitai, o le tele o le malosi o le a faʻaaluina i le faʻamaina o fatu e mafai ona iu i le oti o le laau.

Haworthia i le taumalulu

O le vevela aupito lelei o le - 15-20 ℃ i le taumafanafana ma le 10-12 ℃ i le taumalulu. O le loloto o le vevela e mafua ai le oti o le laau. I le taumalulu, e tatau ona faʻaliliu (pe a leai ni mea faʻavevela), ae i le taimi lava e tasi, ia mautinoa le maualuga o le malamalama, a leai o le a maeʻa le laʻau ma e leiloa ona foliga teuteu i le vaitaimi o totoe. Fafaga ile taimi e malolo ai e le aoga.

I lalo o tuutuuga o le taumalulu le talafeagai, e mafai ona pala le aʻa, ona tatau lea ona aveese le laau mai le ulo, o vaega o aʻa e mafai ona pala, e tatau ona aveeseina ma totoina i le eleele fou.

I le oʻo mai o le tautotogo, e tatau ona faʻafefe le paluga i le vevela, ma mo le taumafanafana e tuʻu i luga o le pusa, ae le o le susulu o le la. I le autumn, i le taimi lava e paʻu ai le vevela i le 12-15 ℃ i le po, e tatau ona e toe aumaia i se potu mafanafana.

Havortia faʻaleleia e tamaiti

Ua faʻalauteleina Haworthia i auala e tolu. Muamua o tamaiti. O tamaiti e mauaa aʻa e vavaeese i le taimi o le gafa ma totoina i se pusa eseese ma se mea susu.

E mafai ona e totoina se tama teine ​​e aunoa ma se aʻa - o le aʻafiaga o le a tupu i le mea e sui ai.

Haworthia laulaʻau laulaʻau

O le auala lona lua o loʻo faʻaaoga ai lau. E vavae ese pe vavae ese ma le totoa, ona tuʻuina atu lea i ni nai aso e malogo ai. O le totōga e faia i se mea e sili ona susu.

E tusa ma le masina ae leʻi oʻo le laʻau, ma o le vaitaimi lenei e le mafai ona faʻafefe.

Haworthia faʻalautele fatu

O le auala lona tolu - o le fatu tasi - e matua faigata lava ona faʻatinoina, o lea e manaia ai na o le au faifaatoʻaga. O le togafitiga e sili ona lelei ona fai i le tautotogo, faʻapipiʻiina i se mea e faʻaaogaina.

E le tatau ona e faia se kativa mo se laau, aua afai e te ufiufi, o le a ono pala!

Maʻi ma meaʻai

O Haworthia e seasea ona aafia, ae o meaola faalafua e pei o le rootworm ma aphids e mafua ai ona faaleagaina. O foliga mai o le anufe o le aʻa o se uiga mumu poʻo lanu samasamafaʻapea foʻi suia o latou foliga.

O le salalau solo o le meaʻai e atagia mai i paʻu papaʻe i luga o le eleele, i pito o le fagu ma se pusa e tutusa ma le pa'ū. O le taua ia te ia e aofia ai laasaga e tele:

  1. O le fagu e iai le laau e manaʻomia ona faʻamaufaʻailogaina i le afifiina o plastika mo ni nai aso;
  2. I le tasi taimi i aso uma e 14, e tatau ona togafitia le laʻau ma le alcohol ethyl po o le calendula;
  3. Faʻataʻitaʻiga faʻaopoopo - faʻaaogaina o le phytoerm, actara, fosalon, intavir ma isi mea - e faatinoina 3-4 taimi, faʻaopoopo sauniuniga, ma le tele o le 14-21 aso.

I le tulaga o le aphid laʻau lemu ma pala. O lenei meaola e mafai ona tagofia na o le faʻaaogaina o vailaau faʻamalosi e pei o Actellik ma le ua taʻua muamua Actara ma Intavir.

Togafitiga e aofia ai togafitiga e 3-4 faatasi ma le vaeluaga o le 10-12 aso, faapea foi ma isi ituaiga iniseti. Ina ia puipuia osofaʻiga a aphid, e tasi i le 7 aso e mafai ona sosolo le laau i le fua o aniani poʻo le pefu tapaa.

Afai sa faʻafuaseʻi ona le toe tupu le haworthia, ona maualalo lea o le vevela o le potu. E taua le matauina mo se vaitaimi umi o se mea sili ona masani ai, ae afai e oo mai i le vaitau tuputupu ae, e tatau ona faateleina le vevela ile potu.