Laʻau

Hymenocallis

Toto o le ituaiga Gimenokallis (Hymenocallis) e fesoʻotaʻi saʻo ma le aiga o Amaryllidaceae. O lenei ituaiga e tuufaatasia ai le sili atu i le 50 ituaiga o laau toto. I le natura, e mafai ona maua i vaega eseese o Amerika i Saute.

O se pusa lapoa lapoa e ufiufi i se laulau e aofia ai le vevela ma le lanu malamalama. O le kulimi matua, e pei o se tulafono, o le diamita e tutusa ma le 10 simita. O lau o le sessile lau o loʻo fuafua lelei i le faasologa ma ola i le vaalele lava e tasi. I le umi, o laulaau e mafai ona oʻo ile 0.5-1 mita. O le tele o ituaiga o ituaiga e iai lau laʻau, ae o le vevela tutotonu o loʻo faʻavauvau ma o loʻo i ai se pito sili. O le lau o loʻo valiina i se lanu lanu meamata ma o loʻo i ai se lanu matagofie. Faatasi ai ma le tele o ituaiga o meaola, o loʻo i ai uma i luga o laʻau ma i latou e faʻafefe uma ai laulaau i le taimi o se lamala umi.

O nei laau toto e tu i fafo atu o le isi ma o latou fugalaau e le masani ai. O latou foliga e pei o se apogaleveleve ma ni vae uumi, po o se fetu. O le calyx e 6 laina vavalalata laina, lea e mafai ona oʻo i le 20 inisi le umi. Lanu lanu enaena i lalo, ona toe fai lea o le lanu o petals. O loʻo i ai ituaiga o meaola o loʻo faʻapipiʻi i tua pito i tua pito i tua, ma o loʻo i ai mea na latou sosolo saʻo mai le faavae. O le lauulu o le corolla, o loʻo i ai le 6 petals, o loʻo vaeluaina i pito i tulaga eseese. O petals e fetogi i le 6 maa ma faia ai se pale e pei o se faʻalanoaga, e oʻo atu i le loloto 5 senitimita. E i ai ituaiga meaola e na o sina pupuu lava nai lo le sepals. O lapotopoto lapopoa e lanu samasama-lanu moli po o lanu samasama. O le malulu poo le corymbose inflorescences e aofia ai le 2-16 fugalaau manogi, ma e iai foi ni 2 masima se 3. O le le lava ma se vaega laititi o le vavaevaega o le ponuncle e toetoe lava o le umi o laulaau. A maeʻa le laau, e foliga mai o fualaau aina lanumeamata, o totonu o fatu tetele.

Tausia o le hymenocallis i le fale

O le tausia o se laau faapena e matua faigofie lava. O le mea pito sili ona taua i le tausiga o ia o le taimi e tatau ai ona faʻasusu ma malamalama talafeagai.

Malamalama

Faatasi ai ma le toatele o sui o le aiga aulelei, o lenei laau e sili ona fiafia i le malamalama. E faʻafeiloaʻi lemu ia ave saʻo o le la ma e manaʻomia le moli susulu. O lea fugalaau e fautuaina e tuu i luga o pupuni o le itu i saute, south-west and south-east orientation. Gimenokallis o le a le totogo i luga o le faamalama i le pito i matu o le potu.

I le taumafanafana, e fautuaina e ave i le ea fou (i totonu o le togalaau, luga o le faapaologa).

Mo ituaiga meaola e fuga i le taumalulu, e tatau ona tuʻuina atu le malamalama lelei ma le sefulu itula le malamalama.

Tulaga o le vevela

O le laau toto e tupu lelei ma faʻaleleia i le tautotogo ma le taumafanafana i le vevela lelei e fetaui ma le vaeluagalemu. Afai e leai se malamalama i le taumalulu, ona manaʻomia lea e le ituaiga o meaola e faʻaitiitia le vevela. Ina ia faia lenei mea, e tatau ona aumai le ipu i le latalata i le ipu tioata, ma le faamalama e tatau ona tapunia i se ata tifaga poo se pusa manino e mafai ona faʻaaogaina. O lea, e te vavae ese ai le laau mai le ea mafanafana. O le maualuga o le taumafanafana mo lenei vaitau e 14-18 tikeri. Afai ei ai se moli faʻasalalau, e le tatau ona faʻaitiitia le vevela.

O pulu o lapisi o meaola e maua mai le eleele e tatau ona tuʻuina i le malulu (10 i le 12 tikeri) ma matua matutu (e tatau ona i ai sikuea, pei o le sipisi).

E faʻafefea vai

O le sili ona faigata i le tausiga o le hymenocallis o le fausua. E matua faigata lava ona filifili le faiga faʻafefe lelei. Talu ai o lenei fugalaau i le natura e fiafia e ola i le sami ma eleele lafulemu, ona oʻo lea i le taimi o le tuputupu ae malosi ma le fugalaau e tatau ona fatuina ni tulaga talafeagai. O le eleele e tatau ona susu sina taimi i taimi uma. Ae i le taimi lava e tasi, ia mautinoa o le vai e le paʻu i totonu o le ulo, aua e mafai ona taʻitaʻia ai le pulu.

I le taumalulu, e tatau ona e faʻaitiitia le vai. E mafai ona e iloa o le fugalaau e leai se susu e ala ile laupepa - latou te le toe faʻaaogaina ma avea ai ma le faʻaaogaina. I lenei tulaga, o le fausiaina o vai e tatau ona faateleina. Pulupala o ituaiga o laau toto e le faʻafefeina i le taumalulu.

Mo le faʻaleleia o vai i le potu vevela e talafeagai.

Totogi

Leai se faʻateleina o le faʻaleleia o le malulu o le ea e manaʻomia. Ae peitai, o se vai mafanafana masani e fautuaina mo le tumama. I lenei tulaga, na o laʻau e tatau ona mulumulu, ma o pua ma fugalaau e tatau ona puipuia mai le vai.

Faʻafefiloi o le lalolagi

O eleele lelei e tatau ona lafoaʻi, sina acidic (pH 5.0 - 6.0) ma tumu i meaʻai. E tele ni filifiliga e talafeagai mo le totoina o mea faʻapitoa i le eleele. O mea taatele o le:

  1. Pepa lauʻeleʻele ma eleele laʻau mūmū, galu o le oneone i le fua faatatau o le 3: 1: 1.
  2. Pepa, sod ma humus fanua, oneone lapoʻa ma peat i se fua faatatau o le 2: 2: 2: 1: 1.

Mo le totoina, e mafai foi ona e faʻaaogaina se faʻafefiloi eleele mo fofuga. Ae peitai, ina ia puipuia ai le pala, ua fautuaina e sasaa atu sina vaega itiiti o le mulala i totonu.

O lenei fugalaau e manaʻomia ai se fagu tele mo le totoina, aua o ona aʻa e sili ona mamana ma ola vave. I le pito i lalo o le tane, e tatau ona fai se alavai lelei o le eletise lautele. O le a fesoasoani e aloese ai mai le le mautonu i le mea e sui ai. Toto le pusa ina ia oʻo lona lona tolu i luga ae o le pito o le meaʻai.

Laʻei pito sili

Laʻei pito i luga e faia i le taimi o le tuputupu ae malosi, faapea foi le fuga i se taimi e tasi i le 2 i le 3 vaiaso. Ina ia faia lenei mea, ia faʻaaoga le fugalaau mo le totoina o totonu o le fale poʻo le faʻamalositino faʻapipiʻi faʻapitoa mo pulu. Faʻaaoga le metotia na faʻaalia i luga o le afifi. Ae ui i lea, ia mautinoa o le faʻaaogaina o lau filifiliga e le tele se aofaʻi o le eletise, talu ai e oʻo atu ai i le tuputupu ae malosi o laʻau, ao le lelei o le fugalaau e faʻaitiitia. E le gata i lea, o lenei elemene elemene e mafai ona mafua ai le fesuiaʻiina o se sipuni.

I le vaitau o loʻo momoe ai, e le mafai ona faʻaaogaina fugalaʻau i le palapala.

Faʻaopoopoga Faʻapitoa

Talu ai ona o le gaosiga o le gaosiga e matua le lelei i le gafa, o lenei faiga e seasea ona tupu, o se taʻiala, tasi i le 3 poʻo le 4 tausaga.

Faʻatauga auala

Gimenokallis e mafai ona faʻaleleia e fatu fatu po o tama teine. O ituaiga togi e amata ona fai pe a uma le fugalaau pe 3 tausaga pe 4. I le avea ai o se tulafono, o le toe gaosia e tamaiti o loʻo faia i le taimi o le gafa. Ina ia faia lenei mea, ua lava le vavaeeseina ma le faaeteete o le siʻusiʻamea mai le tina, ona toto ai lea i totonu o se pusa eseese.

Sulu fatu e pei ona faamatalaina i faatonuga, lea e tatau ona tuu i luga o le afifiina.

Pests ma faʻamaʻi

I luga o lenei laʻau mataʻutia, o iniseti leaga e pei o aphids, moli vaʻavave ma tumutumu e mafai ona faʻaleleia. A maeʻa ona maua nei meaʻai i luga o le laʻau, i se taimi lata mai, e tatau ona togafitia lelei le togavao faʻatasi ai ma iniseti o le mea e fetaui lelei (mo se faʻataʻitaʻiga, phytoerm or actellic).

O faʻamaʻi masani e masani ona pala i le pusa. Ina ia puipuia i le taimi o le totoina ma le toe gaosia o le pulufana, e tatau ona faia se asiasiga maeʻa. A maeʻa ona suʻeina se maʻi, ia vavae ese ma le faaeteete, ae o nofoaga o le tipi e tatau ona togafitia i le gaʻo. Ae o le mea lenei i le tulaga o se toilalo itiiti. Afai e pisia le pulufana, o le a le mafai ona lavea.

O le tele lava o taimi, o le a tupu le tupu ona o le faʻavaivai o le vai i totonu o le meaʻai, aemaise lava i le malulu malulu.

E le gata i lea, e le mafai ona fuga le laau - e mafua ona o le leai o se malamalama, faatasi ai ma se taumalulu e matua mafanafana, faapea foi ma le le lelei o laei.

Eseese igoa

O lenei laau e taua tele o le "lily spider", o le lili Peruvian. E i ai isi igoa.

E le gata i lea, e tusa ai ma nisi o fugalaau masani, o lenei laau e taua foi o Ismene, ma o lenei igoa e tutusa lava ma le hymenocallis (Hymenocallis). Ae ui i lea, o le tele o tagata o le vasega e manatu o nei ituaiga eseese o laau. I le taimi lava e tasi, o le ituaiga o Ismen sa i ai i le taimi e tasi e ese mai le ituaiga Gimenokallis. O le eseesega sili ona mataʻina i le va o nei fugalaau o le mea sese ma i le tautotogo. Ua faasolosolo malie ona avea o se taunuuga o le oti o laʻau. E ese foi le eseesega o aʻoaʻoga a le pedicels. I Izmena, o fugalaau ua totoina ma o nisi taimi e taoto toetoe lava i luga, ae i Hymenokallis, latou te agai i luga agai i luga. O Gimenokallis foi ei ai palealii, ae o le pale o loo i ai se lanu meamata lanumeamata. O le mea lea, o le faʻasologa o mea, e tusa ai ma nisi o uiga, e mafai ona taʻua i tagata, ae o lenei ituaiga o loʻo i ai lona igoa lona lua - igoa o le tagata tusitala. I se fugalaau faapena, o loʻo fetogi i luga le taʻavale, ae o le laina o le fusia o sima ma petals e valivali lanumeamata lanumeamata.

Gimenocallis ma pankracium e masani ona fenumiai. E ui lava o le mea moni o a latou fugālaau e tutusa lava, o laau totō latou e fesoʻotaʻi ma ituaiga eseese. Latou te fesuisuiaʻi i laʻau. Gimenocallis - e tele lanu lanumeamata poo lanu lanumeamata, latou te manaia, "mutia". O le pankracium e i ai ni nai lauusiusi lauitiiti, lauitiiti, e toetoe lava o le suamalie ma vali i se lanu uliuli-lanumoana ma se lanu vaivai.

Toe iloiloga ata

O ituaiga autu

Caribbean Hymenocallis (Hymenocallis caribaea)

O lenei meaola e sili ona lauiloa i totonu o faifaatoaga. O sea ituaiga laau e mafai ona maua i le natura i le talafatai o Antilles. E leai sona taimi malolo. O le lanu lanumeamata lanumoana o laʻau vavalaiti-e oʻo i le 90 inisi le uumi ma 5-7 inisi le lautele. Mamoe i le taumalulu mo le 4 masina. I le pito i luga o le ponuncle o loʻo i ai se faʻaogaina i le foliga o se faamalu, lea e aofia ai fugalaau tetele e tolu, fuga papaʻe. Faʻataʻoto sepals e oʻo atu i le umi o le 7 centimita.

Hymenocallis early (Hymenocallis festalis)

E masani ona tupu i totonu. E maua i le natura i Peru, ae e masani lava ona tupu aʻe o se togalaau i totonu o vaipanoa o loʻo i lalo o le eleele ma le vevela. O lenei meaola e puupuu lava (mai le 40 i le 60 centimita) faʻafiafia, laupepa pei o laupepa e vali i le lanumeamata. Fugalaau e amata mai le ogatotonu o le tautotogo i le ogatotonu o le taumafanafana. O fugalaau-paʻepaʻe ua i ai le lautele o le 10 senitimita. Tele, lautele-lautele le pale. O paʻu o le paʻu e pipiʻi i nai mama mama.

Hymenocallis narcissus (Hymenocallis amancaes)

O lenei mea o se mea tumau i le mauga o Peru. O lanu lanumeamata lanumeamata ei ai foliga o le xiphoid. O lanu samasama ei ai le pale tele ma lautele. E matua gaogaoina uma lava meaʻai, ma e na o isi e totoe i fafo. O faʻasalaga e naʻo le 1.5-2 taimi le umi nai lo le pale. E iai ituaiga eseese ma fugalaau lanu violē poʻo paʻepaʻe. O lenei laau e tupu mai i le ogatotonu o le taumafanafana i le ogatotonu o le autumn.

Gimenocallis matagofie (Hymenocallis speciosa)

O le mea na fanau mai ai lenei laau vao e pei o le Antilles. O le umi (e oʻo i le 60 centimita) laʻau e i ai se foliga e leai se mea e tasi. O le 1/3 vaega o le fugalaau fugalaau e tafe i luga aʻe o le rosette laulaau e ave ai le faamalu o le faamalu, e aofia ai le 5-16 fugalaau paʻepaʻe sinasina. O fugalaau taʻitasi e tusa ma le 15 simita le umi, ae o loʻo i luga o le vaʻalele e mafai ona oʻo i le 7 inisi le umi.

Hymenocallis cordifolia (Hymenocallis cordifolia)

O lenei meaola e matua ese lava mai isi. O laʻau laʻau uumi o ia ituaiga o laau ei ai le foliga o le fatu. O fugalaau lanumumu-paʻepaʻe ma vavalo vavalalata umi e toetoe lava leai se pale.

Hymenocallis tubiflora (Hymenocallis tubiflora)

I le natura, e mafai ona maua i Trinidad ma luga o le talafatai i matu o Amerika i Saute. O fugalaau e tutusa ma le hymenocallis cordifolia. Ae ui i lea, o petioles o loʻo i ai se faʻavaʻaiga lautele.

O ituaiga uma lava e ola i totonu o le fale e itiiti lava ni mea eseese. O le mea lea, o le tele lava o fugalaau e paʻepaʻe papaʻe, e le masani ona lanu samasama. O loo i ai pea feeseeseaiga i le tele o le pale ma le foliga o le sepals. O fesuiaiga eseese o nei fugalaau e sili ona lauiloa. E lanu lanumeamata-lanu samasama pe paʻepaʻe papaʻe taimi umi e faʻalauteleina i luga o le lau lau.