Laʻau

Ardisia

O le vaomatua o le vaomatua Ardisia (Ardisia) o se sui o le Mirsinovye aiga (Myrsinoideae) o le aiga Primrose (Primulaceae). O lenei laau i le natura e mafai ona maua i Amerika i Saute ma Amerika i Matu, Ausetalia, Asia, faapea foʻi ma atumotu o le Pasefika. Ae ui i lea, e fiafia tele e tupu i totonu o vailaʻau ma vailaʻau.

O lenei ituaiga e tuufaatasia ai le tusa ma le 500 ituaiga (e tusa ai ma nisi punaoa, 800 ituaiga). O Ardizia e fai ma sui o laau afu, laau ma laau afu. O le mea e mataʻina ai, o le ituaiga Ardisia japonica o se tasi lea o le limasefulu togalaau faʻapitoa i togafitiga faʻaSaina. I le avea ai o se laau teuteu, o le ituaiga Ardisia crenata (Ardisia crenata), lea e taua foi o le "Kerisimasi Kerisimasi" po o le "laau laʻau", e masani ona faʻaaogaina.

Faʻapitoa ardiziya

I le tele o ituaiga o mea faʻapitoa, paʻu pepa paʻu pepa e foliga mai e foliga mai. I luga o laʻau, e tuʻu faʻatasi pe o se vaega o le pseudo-whorls, o loʻo i luga o le pito o le au. Mo pepa laupepa, o le pito e ono i ai ni mea maʻaleʻale, soli pe faʻamalosi. O nisi o taimi e fai ai le taʻi toto i autafa o le lau, ma o le tele o fai togalaau e ave i latou mo faʻamaoniga o le maʻi. I totonu o nei ituaiga o gasegase o le vailaʻau-o le siakiina o siama e fesoasoani i le togavao e maua ai le malosi o le suavai, faapea foi ma isi mea aoga o loʻo i totonu o le ea. O nei swellings e le tatau ona vavaeeseina pe manua, ona o lenei mea, o le tuputupu ae o le ardisia e leaga. I aso nei, o loʻo suʻesuʻeina e saienitisi le auala e gaosi ai lau laʻau i meaʻai eseese, ona o le tele o fugalaau e ola i le fale e lauiloa mo le faʻamamaina o le ea i totonu o le potu. E le gata i lea, e lei leva tele, sa maua e saienitisi i totonu o lenei laau ma mea taumafa e ala i aʻa e tupu i symbiosis ma le sigi ei ai le endomycorrhiza. I lenei itu, e tatau ona faʻapipiʻi Aryisia ma le faʻaeteete, e faʻaaoga ai le metotia o le fesuiaiga, aʻo taumafai e aua nei faʻaleagaina le aʻa, ma e tatau ona e ave i se vaega o le eleele. Faʻasaina le faʻaaogaina o le aʻa i le vai i taimi o le gafa. Talu ai ona o lenei mea totino e iai na uiga, e mafai ona ola i totonu o le pusa e tasi e aunoa ma suiga mo le tele o tausaga.

Panicle poo le faamalu o le faamalu e aofia ai fugalaau laiti, e iai le 4-5 lapa o lanu lanumeamata, e pei foi o se logo o le logo, e aofia ai le 4 po o le 5 petals ma stamens (o loo i ai pea le toatele oi latou e pei o petals).

O le sili ona matagofie o ia laau o ona fua. I totonu o le potu Ardisia crenata e tupu ai le tele o mea laiti o le lanu mumu lanu mumu. O fua e tupu ia Tesema ma e le pa'ū mai le vao mo le tele o masina. Afai e te vaʻaia le vaʻaia, ona fua mai lea o le tausaga.

Tausiga mo le faʻapitoa i le fale

O se fuainumera tele o fugalaau e tutupu i le fale e le mauaa, e tusa lava pe lelei le vaavaaia. Ae ui i lea, na o nisi taimi e mafua mai i le mea moni e faapea, o le mea na maua e le lelei le lelei. Ma i le avea ai o se tulafono, e mafua mai i le mea moni o le fugalaau o loʻo i le nofoaga sese mo lea.

Malamalama

E manaʻomia e Ardizia le tele o moli susulu, ae e le fautuaina le susulu o le la i le vao. Afai o le laau e tū i luga o le windowsill o le faamalama i saute, ona oʻo lea i le taumafanafana e tatau ona ufiufi. I lenei itu, e tatau i le ardiziya ona filifili se faamalama o loo i le itu i sasaʻe ma sisifo o le potu.

Tulaga o le vevela

O lenei fale toto e ola lelei i le potu vevela masani. I le taumafanafana, o le vevela e tatau ona i le va o le 18-26 tikeri. I le taumalulu, e fautuaina e toe faatulaga i se nofoaga malulu (mai le 14 i le 16 tikeri). E mafua lenei mea i le mea moni e faapea i le taumalulu o loʻo i ai se polo, e tupu i le vevela o le 14 i le 18 tikeri. Afai i le taumalulu o le a mafanafana le togavao, ona vaeluaina lea o le fugalaau. I totonu o se vevela vevela, e vevela ma gaogao vave fua. Ae o lea fugalaau e tatau ona puipuia mai faʻamaʻi malulu.

Faʻamamaga o le ea

O lenei fugalaau e manaomia le maualuga maualuga. E mafai ona e faʻamamaina le laau mai le sprayer ma faʻaaoga vai i le vevela o le potu. Ae ui i lea, o le totoina o le vao i le taimi o le fugalaau ma le faatulagaina o vine e matua le fautuaina. Faatasi ai ma le maualuga o le maualalo o le suamalie, o le a le maua ai ni fualaʻau ma ua gaogao.

E faʻafefea vai

I le taumafanafana, i aso vevela, e tatau ona tele le fugalaau i le taimi lava e maeʻa ai le pito i luga o le meaʻai. I le taimi e teu malu ai, e tatau ona faʻaitiitia le faʻafefete i le faʻalelei. Afai o le vai e mau i totonu o le mea, o le a mafua ai le oti o laʻau ma le oti o le togavao. Afai o le laʻau o loʻo i luga o le laau o loʻo faʻamalūlūina, ma o lona uiga e tatau ona faʻanatinatiina le vai.

Laʻei pito sili

I le taimi o le tupuga tuputupu ae, e tatau ona fafagaina le ardisia 2 taimi i le masina, mo le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o mea faʻapitoa. I le taumalulu, e taofia uma le fafaga.

Teuteu

O le teuteuina o pepa e faia i le amataga o le vaitau o le tautotogo. O se fugalaau faʻatau i totonu o potu e amata ona tuputupu aʻe malosi. Ina ia faatumauina foliga o le vaomatua, e tatau ona teuteuina lelei i le tautotogo ae leʻi amataina le vaomatua.

Faʻafefea ona vaʻaia

O le faʻaaogāina o faʻataʻitaʻiga talavou e faʻatautaia taʻitasi i le tausaga i le amataga o le vaitau o le tautotogo, e faʻaaogaina ai le auala e faʻafefeteina ai, ma e tatau ona e taumafai e aua nei faʻaleagaina le aʻa. E tatau i se tagata matua matua ona toe totoina pe afai e faigata tele le gafatia. O le fagu fou e tatau ona sili atu nai lo le aʻa o le laau. Aua nei galo e fai se alavai palapala i le pito i lalo o le ulo. A e totoina le arisia i se ipu tele tele, e tatau ona e saunia mo le mea moni o le a le totogo mo se taimi umi.

Le palapala

O sea ituaiga aganuu e le faʻamalosia ai manaʻoga faapitoa mo vailaʻau palapala. Ae ui i lea, e sili ona lelei le faʻaaogaina o se moli malamalama lea e mafai ai ona lelei le ea. E tupu lelei Ardizia i se paluga o peat, fanua lanu ma oneone. O le sui e mafai ona faʻaaogaina mai sina pulu alkaline i sina siama. E fautuaina e tagata tomai faaopoopo le faaopoopo o le sphagnum, ni nai vaega o malala ma se vaega itiiti o le niu niu i le mea e sui.

Fuga ma fua mai

Aristia e fuga i le tautotogo po o le vaiaso muamua o le taumafanafana. A o faagasolo lenei vaitau, e tatau ona lava le malamalama o le laau, ma e tatau foi ona faʻafeinu i le taimi, ia mautinoa o le kulimi eleele e le faʻamago. Afai o le eleele e mamae pe pala le vao i se pepa malulu, e mafai ona mafua ai ona faʻaalia ata. Mai ia Setema e oo i Tesema, o le fuaina o fualaau aina laiti (fualaau aina e tasi). Afai o tulaga e sili ona lelei, o fua o le a le faʻaumatia mo le silia ma le tausaga. O nei vine e le 'ai, ae e le o iai ni mea oona.

Faʻataʻitaʻiga a Aisia

E mafai ona e faʻaleleia le alalaupapa e ala ile tipi po o fatu fou ma faia lenei mea i le tautotogo po o le taumafanafana.

E faapefea ona ola mai fatu

Lauina o fatu na gaosia ia Ianuari. Ina ia faia lenei mea, filifili fua aupito sili ona tele, o le lautele e oo i le 10 mm. E tatau ona aveese mai le aano mai vine, aʻo toso ese se ponaivi mafiafia ma faʻasalaina veins o le lanu malamalama. Lauina i latou ile paluga o le eleele, faʻaleleia le fatu i le 10 mm. Seiloga o le amataga o le vaitau o le tautotogo, e le tatau ona teuina fatu, aua e vave ona leiloa lona malosi. Aua nei galo e ufiufi le koneteina i le ata tifaga poʻo le tioata. O fua muamua e tatau ona aliali mai pe a ma le 40 aso. I le taimi lava e tasi, ina ia totoina fatu, e tatau ona tuu le pusa i se nofoaga mafanafana (mai 25 tikeri ma luga).

Pe a tupu le laau, e tatau ona lafoina i totonu o pusa taitasi, lea e tumu i mea masani e faamoemoeina mo totonu o laau. O le a oʻo i le 2 i le 3 tausaga mo fualaau e avea ma laau mataʻina.

E fautuaina e le aufaigaluega e faapea, ao le i luluina ponaivi e afaina ai le taula (faila laitiiti), a maeʻa ona faatofuina lea mo le tele o itula i se vaifofo o le tuputupu aʻe e faalauiloa ai sooupu.

Laʻau

Ina ia vave ona maua se vaomatua matua, o le a faʻalauteleina le ardisia e ala i le vaʻaia. O pito i luga o upega e mauaʻa, mo le faʻaaogaina o fagu laiti. O le aʻafiaina o le seleselega o se faagasologa uumi, ae e manaʻomia ona tuʻuina atu le maualuga o le vevela, ma o le mea e le tatau ona sili atu nai lo le 25 tikeri. Aʻo leʻi totoina ni mea e maua ai le aʻafia, e togafitia i latou i se meafaigaluega e faʻaleleia aʻafiaga.

Maʻi ma meaʻai

Aphids, scorms ma anufe e mafai ona ola i luga o le agavaʻa, ma faʻamaʻi faʻamaʻi e mafai ona aʻafia ai. E masani foi ona aafia i chlorosis, o lea e tatau ai ona fafagaina le laʻau i fugalaau e iai le uʻamea.

Faʻamatalaga ono tutupu

  1. Laʻau lanu samasama. E tupu lenei mea ona o le malulu vevela pe mafua ona o le le lava o meaʻai i totonu o le mea e sui ai (masani lava o le vailaʻau). Ina ia faʻaitiitia le samasama, felafoaʻi ma fafaga le vao. E mafai ona manaʻomia se suʻega.
  2. Laʻau faʻapipiʻi, laʻau vaivai. E mafua ona o le leai o se malamalama, aemaise lava i le taumalulu. Ina ia foia lenei faafitauli i le taumalulu, e tatau ona tuu le fugalaau i le faamalama o le itu i saute, ma i le taumafanafana, siitia atu i le auala.
  3. Laʻau. E tupu lenei mea pe a faʻavaivai le vai ma faʻavaivai i le mea e sui ai.
  4. E sili atu le susulu ma le faaleagaina o laufanua e chlorosis. E mafua ona o le leai o se uʻamea. O le fugalaau e tatau ona fafagaina i chela uʻamea.
  5. O pito poʻo pito o laulaau laʻau e lanu enaena. Ona o le maualalo o le maualalo. Taumafai e faʻaleleia le maualuga o le maualuga, i lenei tulaga, e fesoasoani se mea e faʻavasegaina ai le ea.
  6. O le lanu Brown e aliali i luga o laulaʻau. O se faailoga lea o se siama faʻamaʻi lea e atiaʻe ona o le maualuga o le maualuga o le 'ea ma le suavai i totonu o le masini.

7. Paʻu fasi pepa uʻamea ma le lanu enaena. O le potu e malulu tele pe ua faʻaalia le laau i le ata tusi. E mafai foi ona mafua ona o le vevela tele o le vevela o le po.

Ituaiga o Aisia

Ardisia cricata (Ardisia crenata)

O lenei ituaiga meaola e sili ona lauiloa i tagata e totogo fugalaau. O le togavao e faʻaalia i le tuputupu ae lemu, ma o lona maualuga e le sili atu i le 200 cm. Nai lo fugalaau e mafai ona sinasina pe papaʻe, o fualaʻau lanu mumu e fai i le taumalulu. Fruiting e mafai ona faʻaauau i le gasologa o le tausaga.

Aryisia siaki (Ardisia crispa)

O le maualuga o le vao e tusa ma le 0.6-0.8 mita. O le fugalaau e ofoofogia. O se fuainumera tele o fugalaau paʻepaʻe ua faia i luga o atigipusa, ae o luga o pamu o le tausaga ua tuanaʻi o loʻo i ai pea le fua o lanu moli-lanu mumu.

Aisisia maualalo (Aisisia humilis)

O le tele o le vaomatua e itiiti ifo nai lo le faʻaaogaina o le ardisia. O le umi o paʻu pepa, vali i le lanu uliuli lanu, e mafai ona ese mai le 5 i le 15 senitimita. O faʻalavelave faʻavaivai o loʻo i ai fugalaau piniki piniki. I le taimi muamua, o fua o loo valiina i se lanu mumu-lanu enaena, ae o le a oʻo i le taimi latou te uliuli ma susulu.

Ardisia solanacea (Ardisia solanacea)

O laʻau o le vao o le mumu mumu, ma pepa lanu paʻu o lanu lanu meamata e le tutusa ma lautele e pei o le eletise vaivai ma le vavalalata. I lalo o le natura masani, o lenei meaola o se laau, o lona maualuga e 1.5-6 m. O fugalaau e valiina i le lanu violē po o le lanu piniki, latou te le o se mea teuteu. I le tulaga o fugalaau, o fua e foliga mai na muai valiina se lanu mumu lanu mumu, i le aluga o taimi latou te pogisa ma susulu.

Aristisia elliptic (Ardisia elliptica)

I totonu o Amerika, Hawaii, Ausetalia ma motu o le Caribbean, o lenei ituaiga o meaola e sili ona lauiloa, lea e totoina ai o se togalaau teuteu. Le lanu o fugalaau e piniki. I le taimi muamua, e pei o le aina o vine, e liu mumu, ma mulimuli ane suia lenei lanu i le paʻu lanu violē. O lenei ituaiga faʻafomaʻi i isi vailaʻau faʻaaogaina e faʻaaogaina e avea o se sui antimicrobial.